Memento Mori

Izložba „Memento Mori“ prikazuje arheološka istraživanja zapadne nekropole Salone na Ruti Zaobilaznica 1986. do 1987. godine. Arheološki muzej u Splitu donosi nam otkrića ovog fascinantnog blaga koje su arheolozi iskopali tijekom izgradnje zaobilaznice 1980-ih. Analiza, znanstvena obrada, interpretacija i kontekstualizacija tisuća izuzetno vrijednih arheoloških nalaza trajala je gotovo 40 godina. Nakon svih provedenih aktivnosti, fokus se usmjerava na priče stanovnika Salone pokopanih u zapadnoj nekropoli. Njihove priče otkrivamo kroz analizu 615 otkrivenih grobova (datiranih od 1. do 6. stoljeća) i niz kamenih spomenika. Ovo znanje dodatno je obogatilo naše razumijevanje drevne Salone i razriješilo neke prethodne znanstvene nesigurnosti.

Izložba prati dva glavna smjera. Jedan dio posvećen je samom istraživanju, dok drugi izlaže predmete pronađene u grobovima. Kroz ove predmete upoznajemo pogrebne običaje stanovnika Salone, a kroz pogrebne prakse možemo naslutiti i njihove životne vrijednosti. No, to nije sve. Upotrebom moderne tehnologije izvedena je rekonstrukcija četvero pojedinaca, predstavljajući publici po prvi put njihov izgled.

Izložba „Memento Mori“ ne oživljava samo prošlost kroz priču o smrti i običajima stanovnika Salone kroz šest stoljeća, već istražuje i suvremeni značaj tih otkrića. To je putovanje kroz vlastiti identitet, otkrivanje tajni prošlosti i povezivanje s našom sadašnjošću. Otkriveni ostaci postaju glasnici iz prošlosti, podsjećajući nas na krhkost života i važnost zahvalnosti za sadašnji trenutak. Stoga latinska fraza u naslovu, koja znači „Sjeti se smrti“, postaje ključna tema, potičući posjetitelje na dublje cijenjenje trenutnog života, života općenito i kulturne baštine.

Kako je sve počelo? Tijekom izgradnje brze ceste Solin–Trogir (tzv. zaobilaznice) od listopada 1986. do studenog 1987. godine, tim arheologa proveo je zaštitna iskapanja. Ono što su pronašli oduzelo im je dah i označilo početak dramatične borbe za očuvanje prošlosti naspram modernih potreba. Iako već poznata kao zapadna nekropola Salone, njezina veličanstvenost tada je doista isplivala na površinu, a naizgled tihi svjedoci vremena progovorili su kroz prašinu stoljeća. Nadljudskim naporima arheolozi su se borili s vremenom i pritiskom javnosti, spašavajući značajan dio pronađenih artefakata, koji su pohranjeni u Arheološkom muzeju u Splitu. Od tada su ti artefakti očišćeni, restaurirani, analizirani, interpretirani, znanstveno obrađeni i pripremljeni za javnu prezentaciju.

Ostaci drevnih spomenika i grobova otkrili su tajne veličanstvenog života važne antičke metropole – Salone. Saznali smo ključne detalje o gradu i intimno se povezali s ljudima koji su nekada živjeli na istom prostoru. Kroz ovu izložbu dublje uranjamo u povijest putem arheoloških nalaza, istražujući svaki predmet kao portal u vremenu, otkrivajući sudbine koje čekaju da budu ispričane i gradeći most između prošlosti i sadašnjosti. Kroz prizmu arheologije postajemo istraživači vlastitog identiteta.